(…)Instalacija u galeriji MKCa pripada ciklusu Opetovani krajolici. Eksponati od kojih je građen galerijski pejzaž motivski pripadaju imaginariju obalnog turizma i dokolice, dok su prezentacijske forme i materijali preuzeti iz svijeta trgovine i marketinških aktivnosti. Osim knauf ploča i metalnih konstrukcija - materijala kojima se koristi i arhitektura privremenih komercijalnih prostora (sajmovi, kongresi), prisutni su i vizualni elementi dobro poznati oglašivačkim tehnikama, od forme jumbo plakata do načina predstavljanja asortimana proizvoda uz njihovo pojedinačno izdvajanje ili grupiranje. (…)

Žižić/Kožul sučeljavaju jezik umjetnosti i marketinga, dva različita područja koja operiraju sličnom građom – ljudskim emocijama, percepcijom, vizualnim informacijama. Počevši od 60ih godina prošlog stoljeća te obje strane bilježe vrlo dinamičnu razmjenu konkretnih iskustava i strategija zahvaljujući intenzivnom postratnom razvoju potrošačkog društva s jedne strane te doprinosima umjetničkih neoavangardi (pop artu, minimalizmu, konceptualnoj umjetnosti) s druge. U suvremenoj kulturi uočljiv je fenomen nestajanja linije razgraničenja između umjetnosti i marketinga (Slowinska, M.A., Art/Commerce, 2014) te se gotovo identične estetske forme, poput 'flash moba' - vrste javnog performansa, koriste i kao PR alat u reklamnim kampanjama (T-mobile) ali se i kao umjetnički rad izlažu u muzejima (kolektiv Improv Everywhere). (…)

Iskustva su kompleksni konstrukti koja u pravilu podrazumijevaju pozitivne i negativne emocije. Žižić/Kožul istražuju mehanizme koji sudjeluju u njihovom formiranju i bilježenju postavljajući pitanje jesu li ona zbilja tako jedinstvena, kakvima ih držimo, i gdje je granica između autentične i preuzete građe. Iskustva koja mi strukturiramo i trajno pohranjujemo u našem sjećanju teško se mogu nazvati autentičnima, budući da ključnu ulogu čovjek uvijek pridaje najintenzivnije doživljenim trenucima, dok ostale odbacuje usklađujući ih s prvobitnim očekivanjima nerijetko građenima upravo na osnovu zavodljivih reklamnih poruka. Racionalnost ljudskog ponašanja na polju trgovine nije česta pojava, stoga se valja zapitati da li u svojim sjećanjima čuvamo stvarnu ili preuzetu sliku godišnjeg odmora i je li se iskustvo memoriranog užitka uistinu i zbilo. Turističke destinacije su utopijska mjesta, a doživljaji koje nudi svijet prodaje su fantazija koja postaje vjerodostojna onog trenutka kada mi sami odlučimo u njoj sudjelovati.
Jasna Gluić, dio iz teksta kataloga